Folna kiselina ili vitamin B9

Folna kiselina je član vitamina B-kompleksa te je važna za sintezu DNK i konverziju nekih aminokiselina. Ona je zapravo pteroiglutaminska kiselina koja se sastoji od tri komponente:

1. 2-amino-4-hidroksipterinske jezgre

2. p-aminobenzojeve kiseline

3. glutaminske kiseline

Folna kiselina je narančasto-žuti prah koji je teško topiv u vodi i organskim otapalima; njezina hidroliza se događa pod utjecajem kiselina, a razgradnja pod utjecajem oksidansa, reducensa i UV-zračenja. Važna je za sintezu nukleinskih kiselina i održavanje normalne eritropoeze, a često se spominje i kao odličan dodatak prehrani kada je u pitanju ovulacija.

Folna kiselina
Folna kiselina je narančasto-žuti prah koji je teško topiv u vodi i organskim otapalima

Folna kiselina u prirodi

Folna kiselina u prirodi dolazi u obliku poliglutamata. Bogatim izvorima ove kiseline smatraju se:

  • zeleno povrće (prokulice, šparoge, špinat)
  • kvasac 
  • orasi

Preporučene dnevne doze za unos folne kiseline iznose 150 – 200 µg folata za odrasle. 

Deficit u organizmu

Ako je folna kiselina u organizmu pojedinca u deficitu, može doći do megaloblastične anemije, a isto tako taj deficit može smanjiti razinu homocisteina kod osoba koje boluju od bolesti bubrega, što posljedično dovodi i do nastanka bolesti kardiovaskularnog sustava. Također, nedostatak folne kiseline u organizmu množe dovesti i do problema s probavom. Zato je svakako potrebno osigurati njezine dostatne količine.

Prednosti folne kiseline

Prethodno smo vidjeli do čega sve dovodi deficit folne kiseline u organizmu, a sada ćemo navesti prednosti optimalne količine ove kiseline u organizmu:

  • smanjuje rizik od nastanka raka debelog crijeva
  • može smanjiti rizik od nastanka raka dojke
  • pomaže u liječenje vitiliga
  • pomaže u liječenje problema sa zdravljem zubnog mesa
  • pomaže u prevenciji raka gušterače
  • ima blagotvoran učinak kada je u pitanju ovulacija
  • pomaže u prevenciji makularne degeneracije
  • smanjuje rizik od nastanka srčanog udara, moždanog udara i drugih stanja povezanih s bolestima kardiovaskularnog sustava
  • smanjuje rizik od nastanka drugog moždanog udara
  • smanjuje štetno djelovanja nekih lijekova
  • ublažava sindrom kroničnog umora

Još neke stvari koje su se manifestirali kod nekih pojedinaca ukazuju i na to da folna kiselina pomažu u:

  • prevenciji i liječenju Alzheimerove bolesti
  • poboljšanju pamćenja i razmišljanja kod starijih osoba
  • prevenciji raka vrata maternice
  • poboljšanju muške plodnosti
  • prevenciji raka pluća
  • liječenju sindroma nemirnih nogu
  • prevenciji i liječenju bolesti jetre
  • liječenju i prevenciji osteoporoze
  • liječenju alkoholizma
Folna kiselina
Ako je folna kiselina u organizmu pojedinca u deficitu, može doći do megaloblastične anemije

Važnost konzumiranja za trudnice

Dokazano je da folna kiselina doprinosi rastu majčinog tkiva tijekom trudnoće, da pomaže u normalnom stvaranju i cirkulaciji krvi te da smanjuje umor i iscrpljenost. Stoga je vrlo važno uzimanje folne kiseline prije planiranja trudnoće i u mjesecima rane trudnoće. Dodatnim unosom u organizam povećava se razina folata u krvi majke. Ako je razina folata kod majke u prvim tjednima razvoja ploda niska, dolazi do visokog rizika od oštećenja neuralne cijevi fetusa u razvoju, odnosno do spine bifide- nepravilnog zatvaranja neuralne cijevi. 

Koristan učinak na smanjenje tog rizika ima uzimanje dodatnih doza folne kiseline i to dnevnim unosom od najmanje 400 µg folne kiseline tijekom barem jednog mjeseca prije planiranja začeća te tri mjeseca nakon začeća. Zbog svega navedenog, liječnici vrlo često savjetuju uzimanje folne kiseline i to ponajviše kao oblik suplementa jer nerijetko količina koju možemo pronaći u hrani, nije dovoljna. 

Ovulacija

Ovulacija je dio menstrualnog ciklusa žene, a nastupa 14 dana prije sljedeće menstruacije. Proces ovulacije sastoji se od tri faze:

  1. rast folikula
  2. pucanje folikula
  3. oslobađanje jajne stanice iz folikula

Kada se zrela jajna stanica oslobodi iz folikula, ona je spremna za oplodnju unutar 24 sata. Osim na dan oplodnje, ženino je plodno razdoblje nekoliko dana prije ovulacije jer zaostali spermiji mogu oploditi jajnu stanicu i tri dana nakon ovulacije, što je optimalno za začeće. U danima prije ovulacije, cervikalna sluz je obilnija, bistrija i elastičnija te takva ostaje sve dok traje ovulacija. 

Proces ovulacije
Kod žena koje imaju pravilan menstrualni ciklus, ovulacija se događa 14. dan menstrualnog ciklusa

Proces ovulacije je povezan s lučenjem spolnih hormona koje izlučuju jajnici, a to su estrogen i progesteron. Lučenje ovih dvaju hormona regulirano je hormonima hipofize i to FSH (hormon koji stimulira folikul), LH (luteinizirajući hormon). Na sve navedene hormone utječe Gn-RH hormon (hormon hipotalamusa) koji kontrolira cijeli proces.

Kod žena koje imaju pravilan menstrualni ciklus, ovulacija se događa 14. dan menstrualnog ciklusa te je ona zapravo odgovor na nagli porast hormona LH do kojeg dolazi 24 sata prije same ovulacije. Ovulacija kao pojam odnosi se zapravo na sam proces izbacivanja jajne stanice, još u procesu dozrijevanja iz Graafovog folikula u trbušnu šupljinu, odakle jajna stanica dospijeva u jajovod, gdje će i biti oplođena. Cistična tvorba iz koje je izašlo jajašce prolazi niz promjena te se u konačnici transformira u hormonski aktivnu strukturu koja se zove žuto tijelo. 

Komentari su onemogućeni.