Stres je neizbježna stvarnost modernog života s kojom se svakodnevno suočavamo. No, važno je razumjeti da on nije jednoličan, već se može podijeliti na dvije glavne kategorije – akutni i kronični. Akutni stres predstavlja privremeno stanje koje se javlja kao reakcija na određeni događaj ili situaciju. S druge strane, kronični je dugotrajniji i može trajati mjesecima ili godinama.
Posljedice mogu biti ozbiljne i utjecati na fizičko i mentalno zdravlje. Stoga je važno razlikovati akutni i kronični te naučiti kako upravljati njime u svakodnevnom životu radi očuvanja optimalnog zdravlja i blagostanja. Ovaj tekst će istražiti te razlike i pružiti informacije o tome kako se nositi s njima i kako bi vam život ipak bio lagodniji.
Stres kao adaptivno ponašanje i njegov utjecaj na organizam
Stres je prirodni mehanizam koji je evoluirao kako bi pomogao organizmima da se brane od opasnosti i prežive izazovne situacije. Kada se suočimo s potencijalnom prijetnjom ili stresorom, naš organizam reagira mobiliziranjem resursa za borbu ili bijeg. Ovaj odgovor uključuje oslobađanje hormona stresa kao što su kortizol i adrenalin, koji:
- Povećava srčanu frekvenciju
- Poboljšava koncentraciju
- Povećava snagu mišića
To je korisno u kratkoročnim situacijama, ali dugotrajni stres može imati negativne posljedice na zdravlje.
Kronični stres može dovesti do problema poput povišenog krvnog tlaka, problema sa spavanjem, anksioznosti i depresije. Važno je razumjeti kako on djeluje na organizam i naučiti strategije suočavanja kako bismo minimizirali njegove negativne učinke.
Razlika između akutnog i kroničnog stresa
Razlika između akutnog i kroničnog stresa leži u trajanju i prirodi izazova. Akutni je privremeni odgovor na trenutačni stresor, dok kronični predstavlja dugotrajne izazove ili pritisak koji traje mjesecima ili godinama. Također, akutni se može javiti iznenada, primjerice u situacijama poput prometne nesreće ili nekog važnog ispita. Kada se suočimo s takvim stresorima, naš organizam aktivira “borba ili bijeg” odgovor koji priprema tijelo za brzu reakciju. Ovaj tip obično je kratkotrajan i povlači se nakon što je situacija prošla.
S druge strane, kronični stres je prisutan tijekom dužeg vremenskog perioda. On može proizaći iz stalnih problema na poslu, financijskih teškoća, ili dugotrajnih sukoba u međuljudskim odnosima. On često nema jasno definiran kraj, što znači da tijelo može biti neprestano izloženo hormonima kao što su kortizol. To može rezultirati ozbiljnim fizičkim i mentalnim posljedicama na zdravlje. Psihoterepeut je osoba koja vam pomože pomoći u oba slučaja.
Posljedice na zdravlje
Kronični stres može imati ozbiljne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje. Povezan je s nizom problema, uključujući:
- Povišeni krvni tlak
- Srčane bolesti
- Dijabetes
- Problemi s imunološkim sustavom
- Anksioznost
- Depresija
Dugotrajni stres može nepovoljno utjecati na spavanje, povećati rizik od debljanja i povećati osjećaj iscrpljenosti. Osim toga, može utjecati na kvalitetu međuljudskih odnosa i općenito smanjiti kvalitetu života. Prepoznavanje posljedica važno je kako bismo se osvijestili o važnosti suočavanja s njim i razvijanju strategija za prevladavanja tih izazova te ukoliko je potrebno, kontaktiramo psihoterapeuta koji nam može pomoći.
Stres na radnom mjestu
Stres na radnom mjestu postaje sve češći problem u modernom društvu zbog niza faktora koji utječu na radne uvjete. Visok radni tempo, pritisak za postizanjem ciljeva, nesigurnost posla i konflikti s kolegama samo su neki od izazova koji mogu rezultirati kroničnim stresom, a koji ima štetne učinke na fizičko i mentalno zdravlje zaposlenika. On može izazvati brojne probleme, uključujući:
- Povećanje rizika od sindroma sagorijevanja (burnout)
- Smanjenje produktivnosti
- Smanjenje kvalitete rada
- Loše međuljudske odnose
Zaposlenici suočeni s takvim stresom često se osjećaju iscrpljenima, bezvoljnima i anksioznima. Promicanje svijesti o važnosti mentalnog zdravlja na radnom mjestu može dodatno pomoći u stvaranju poticajnijeg i manje stresnog okruženja, čime se zaposlenicima omogućava bolje upravljanje stresom i očuvanje njihovog fizičkog i emocionalnog blagostanja.
Psihoterapija kao podrška
Psihoterapija je važan resurs za one koji se suočavaju s raznim stresorima ili traumama. Kroz terapijske seanse, pojedinci mogu raditi na prepoznavanju i razumijevanju svojih reakcija na stresne situacije te razvijati strategije suočavanja. Psihoterapeut pruža podršku, alate i tehnike za upravljanje stresom i smanjenje anksioznosti ili depresije.
Kroz psihoterapiju, ljudi mogu bolje razumjeti svoje emocije, naučiti tehnike opuštanja i promijeniti negativne obrasce razmišljanja. Psihoterapija je učinkovit način da se izgrade emocionalna otpornost i razviju vještine za suočavanje s izazovima svakodnevnog stresa. Zato ako imate takve probleme, svakako potražite nekog psihoterapeuta koji vam u tome može pomoći te ćete se sigurno osjećati bolje.
